Peta knjiga Mojsijeva 3
1. Potom obrativši se idosmo k Vasanu. I izide pred nas Og, car vasanski i sav narod njegov na boj u Edrajin.
2. I Gospod mi rece: Ne boj ga se, jer ga dadoh u tvoje ruke sa svim narodom njegovim i sa zemljom njegovom, da uciniš s njim onako kako si ucinio sa Sionom carem amorejskim, koji sedaše u Esevonu.
3. Tako nam dade Gospod Bog naš u ruke i Oga, cara vasanskog sa svim narodom njegovim, i razbismo ga i ne ostavismo mu nijednog živog.
4. I uzesmo tada sve gradove njegove; ne bi nijednog grada kog ne uzesmo, šezdeset gradova, sav kraj argovski, carstvo Oga u Vasanu.
5. Svi ti gradovi behu utvrdeni zidom visokim, vratima i prevornicama, osim drugih mesta bez zidova vrlo mnogo.
6. I raskopasmo ih kao što ucinismo Sionu, caru esevonskom, pobivši po svim mestima i ljude i žene i decu.
7. A svu stoku i plen po gradovima zaplenismo za se.
8. Tako uzesmo onda zemlju iz ruku dvojice careva amorejskih, koja je s ove strane Jordana od potoka Arnona do gore Ermona,
9. (Sidonci zovu Ermon Sirion, a Amoreji ga zovu Senir,)
10. Sva mesta u ravni i sav Galad i sav Vasan do Salhe i Edrajina, gradove carstva Oga u Vasanu.
11. Jer samo Og car vasanski beše ostao od divova. Gle, odar njegov, odar gvozden, nije li u Ravi sinova Amonovih? Devet je lakata dug, a širok cetiri lakta, lakta covecija.
12. Tako nasledismo tu zemlju onda; od Aroira, koji je na potoku Arnonu, i polovinu gore Galada s gradovima njenim dadoh sinovima Ruvimovim i Gadovim.
13. I ostatak Galada i sav Vasan, carstvo Ogovo, dadoh polovini plemena Manasijinog; sav kraj argovski po svemu Vasanu zvaše se zemlja divovska.
14. Jair sin Manasijin uze sav kraj argovski do mede gesurske i mahatske; i prozva Vasansku svojim imenom: sela Jairova do današnjeg dana.
15. A Mahiru dadoh Galad.
16. A Ruvimovom plemenu i Gadovom plemenu dadoh od Galada do potoka Arnona, kako zahvata potok s medama, pa do potoka Javoka, gde je meda sinova Amonovih.
17. I polje i Jordan s medama od Hinerota do mora uz polje, do mora slanog, ispod Fazge prema istoku.
18. I zapovedih vam onda i rekoh: Gospod Bog vaš dao vam je ovu zemlju u nasledstvo; naoružani hajdete pred bracom svojom, sinovima Izrailjevim, ko je god za vojsku.
19. A žene vaše i deca vaša i stoka vaša (znam da imate mnogo stoke) neka ostanu u gradovima vašim, koje vam dadoh,
20. Dokle ne smiri Gospod i bracu vašu kao vas, da i oni naslede zemlju, koju ce im Gospod Bog vaš dati s one strane Jordana; onda se vratite svaki na svoje nasledstvo, koje vam dadoh.
21. A Isusu onda zapovedih govoreci: Oci tvoje vide sve što je ucinio Gospod Bog vaš sa ona dva cara; onako ce Gospod uciniti sa svim carstvima u koja dodeš.
22. Nemojte ih se bojati, jer ce se Gospod Bog vaš biti za vas.
23. I molih se Gospodu onda govoreci:
24. Gospode Bože! Ti si poceo pokazivati sluzi svom velicinu svoju i krepku ruku svoju, jer koji je Bog na nebu ili na zemlji koji bi tvorio dela kakva su Tvoja i u koga bi bila sila kakva je Tvoja?
25. Daj mi da predem i vidim zemlju dobru koja je preko Jordana i goru dobru, Livan.
26. Ali Gospod beše gnevan na me s vas, i ne usliši me, nego mi rece: Dosta; ne govori mi više za to.
27. Popni se na vrh ove gore, i podigavši oci svoje na zapad i na sever i na jug i na istok, vidi ocima svojim, jer neceš preci preko Jordana.
28. Nego podaj zapovesti Isusu, i utvrdi ga i ukrepi ga; jer ce on preci pred narodom tim, i on ce im razdeliti u nasledstvo zemlju koju vidiš.
29. I ostasmo u ovoj dolini prema Vet-Fegoru.